Hormonski utjecaj ostaje isti; međutim, ožiljkasto tkivo unutar maternice obično će spriječiti maternične promjene koje su opisane u prethodnom tekstu. Jedna teorija sugerira da se nedostatak rasta endometrija događa zbog vrlo složene biokemijske povratne petlje u kojima maternica ograničava proliferaciju endometrija. Drugi uključuju značajne štete na bazalnom sloju endometrija (bitan je za razvoj funkcionalnog sloja), ili zbog smanjenog protoka krvi u endometriju zbog fibroze mišićnog sloja maternice ili jer su ožiljci zatvorili maternicu (djelomično ili u potpunosti) te tako smanjili protok krvi u endometriju.

Histeroskopija s adheziolizom, u mnogim slučajevima, može pomoći vratiti normalnu funkciju maternice u smislu endometrijskog odgovora na hormonalne stimulacije. Nažalost, ponekad i nakon resekcije ožiljkastog tkiva, prijašnje oštećenje endometrija može dovesti do kronično tankog endometrija (odnosno, događati će se proliferativne i sekretorne promjene, međutim potencijal punog rasta endometrija neće biti dovoljan). To može biti zbog vrlo složenog kemijskog povratnog mehanizma koji još nije u potpunosti poznat medicinskoj znanosti.

Kod tankog endometrija se koristi egzogeni estrogen zbog poticanja endometrija na ponovnu epitelizaciju (ponovni rast) te progesteron. U mnogim slučajevima, kada je maternica uglavnom bez ožiljaka, ova terapija može pomoći vratiti normalnu funkciju maternice i smanjiti mogućnosti za ponovno stvaranje ožiljaka.

U nekim slučajevima, međutim, bazalni sloj endometrija je tako jako ogoljen da estrogenska terapija neće pomoći. Ovaj se najčešće događa nakon operacije uklanjanja fibroida.